Nova instalacija na Brandenburškim vratima u Berlinu poziva gledatelje na razmišljanje o granicama i podjeli – 65 godina nakon izgradnje Berlinskog zida. Evo o čemu se radi.
Neprobojno, a opet propusno: Velika umjetnička instalacija ispred Brandenburških vrata u Berlinu obilježava izgradnju Berlinskog zida prije 65 godina i desetljeća podjele grada koja su uslijedila. Na zapadnoj strani znamenitosti, gdje je nekoć prolazila granica, metalna konstrukcija duga 30 metara i visoka otprilike tri metra na prvi pogled podsjeća na nekada gotovo nepremostivi zid, javlja Njemačka novinska agencija (dpa).
Ilustracija monstruoznost Berlinskog zida
Međutim, ovisno o svojoj točki gledišta, gledatelji mogu vidjeti kroz njega, percipirajući drugu stranu dijelom jasno, a dijelom zamagljeno, te tako naizgled prevladavaju ono što ih dijeli. To je omogućeno nježnom strukturom nalik saću od aluminija, kako je objasnio umjetnik Hubertus Hamm.
Državna tvrtka Berlin Cultural Projects GmbH želi umjetničkim djelom ilustrirati monstruoznost Berlinskog zida, ali i podsjetiti ljude da on u konačnici nije mogao trajno podijeliti grad. Organizatori kažu da je namjera potaknuti posjetitelje na razmišljanje o tome što ujedinjuje i razdvaja, o zidovima i granicama u našem vremenu.
Izložba na otvorenom
Osim instalacije, posjetitelji mogu pogledati izložbu povijesnih fotografija na otvorenom kod Brandenburških vrata. Izložba “Pogledi na zid: Berlin 1961. – 1990.” dokumentira svakodnevni život u podijeljenom gradu. Planirani su i obilasci s vodičem i koncerti na licu mjesta do nedjelje. Nadalje, naglas će se čitati ulomci iz biografija žrtava Berlinskog zida. Instalacija će u subotu biti zatvorena zbog tehno festivala Rave Planet.
Strašna prekretnica
“Izgradnja Berlinskog zida 13. kolovoza 1961. bila je strašna prekretnica za naš grad, za našu zemlju i u konačnici za Europu i svijet”, rekao je berlinski gradonačelnik Kai Wegner (CDU) na otvorenju instalacije. Dodao je da je granica, s minskim poljima, psima čuvarima i automatskim paljbenim napravama, bila zona smrti. Istočnonjemački graničari ubijali su ljude samo zato što su htjeli prijeći iz jednog dijela Berlina u drugi. Važno je to zapamtiti, posebno u vrijeme kada se režim SED-a i doba DDR-a ponekad umanjuju.
Državni ministar za kulturu Wolfram Weimer izrazio je sličan osjećaj: “Trenutno svjedočimo trivijalizaciji DDR-a u Njemačkoj, vođenoj političkim motivima i krajnje ljevice i krajnje desnice, a ponekad i praktičnošću”, rekao je. “I upravo zbog toga ključno je da se suočimo s ovim zlom, damo mu ime i učinimo ga vidljivim.” 140 ljudi ubijeno je na Zidu; bio je to dio režima ugnjetavanja.
Zid je dijelio Berlin više od 28 godina
Izgradnja Berlinskog zida zapečatila je podjelu Njemačke u kolovozu 1961. Vodstvo SED-a imalo je za cilj zaustaviti masovni egzodus ljudi u Zapadni Berlin i Zapadnu Njemačku. Otprilike 155 kilometara dug bedem dijelio je Berlin više od 28 godina prije nego što je pao 9. studenog 1989. tijekom mirne revolucije u Istočnoj Njemačkoj.
Fenix-magazin/SIM/dpa
