Umirovljenica (ILUSTRACIJA)/ Foto: Hina
Umirovljenica (ILUSTRACIJA)/ Foto: Hina

VELIKA MIROVINSKA REVOLUCIJA NA POMOLU U NJEMAČKOJ: Vlada razmatra model: mirovina prema radnom stažu, a ne dobi

Nakon mirovinskog paketa dolazi mirovinska reforma! Ministrica rada Bärbel Bas upozorava da su potrebne „hrabre“ odluke: „Neće biti dovoljno zavrtjeti samo dva vijka, nego nam treba potpuno novi sustav.“

 

Sada u crveno-crnoj vladi kruži novi plan: umjesto fiksne dobi za odlazak u mirovinu (najviše 67 godina), ubuduće bi mirovine trebale biti vezane uz minimalan broj godina uplaćenih doprinosa.

Ekonomski stručnjak Jens Südekum (50), osobni savjetnik socijaldemokratskog ministra financija Larsa Klingbeila (47): „Radni vijek je poluga na koju moramo djelovati kako bismo osigurali stabilnost zakonske mirovine.“

Ministrica Bas također je u emisiji „Bericht aus Berlin“ u nedjelju istaknula otvorenost za taj model: ubuduće ne bi trebala biti presudna dob, nego koliko je godina osoba stvarno uplaćivala doprinose. Tko rano počne raditi, mogao bi ranije prestati – a akademici, koji kasnije ulaze na tržište rada, kasnije bi otišli u mirovinu. Obje će se varijante razmatrati u novoj Mirovinskoj komisiji, rekla je Bas.

Podrška kancelara Merza

-Trenutno vrijedi: do 2031. dob za umirovljenje raste na 67 godina. Samo oni s 45 godina staža mogu ranije – sa 65 – bez umanjenja otići u mirovinu.

U budućnosti bi broj godina rada (npr. 45) mogao odlučivati o ulasku u mirovinu. Tada bi akademik, koji počne raditi (i uplaćivati doprinose) tek s 25 godina, morao „izgurati“ do 70. – ili prihvatiti umanjenja.

Kancelar Merz također je za ARD rekao: „Trajanje mirovine trebalo bi biti u boljem omjeru prema razdoblju u kojem se uplaćivalo.“

Veseliti bi se mogli, primjerice, obrtnici koji rano ulaze u radni odnos – jer bi ranije dostigli 45 godina staža. Time bi zanatska zanimanja postala privlačnija.

NJEMAČKI PARLAMENT ODOBRIO NOVI MIROVINSKI PAKET: Umirovljenicima rast mirovina do 420 eura i 2.000 eura bez poreza, djeci 10 eura mjesečno od 6. do 18. godine

„Svi koji su dovoljno sposobni, trebali bi raditi dulje“

Ekonomska stručnjakinja prof. Veronika Grimm (54, TU Nürnberg) podržava zahtjev za duljim radnim vijekom i „povezivanje dobi za umirovljenje s duljim životnim vijekom“ – ali naglašava: „Ne treba nam klasna borba u mirovinskom sustavu.“

Grimm za BILD: „Svi koji su dovoljno fit, trebali bi raditi dulje.“ Time bi oni koji fizički više ne mogu raditi mogli otići u mirovinu bez umanjenja.

Kritike stručnjaka

Mirovinski stručnjak prof. Bernd Raffelhüschen (68, Sveučilište u Freiburgu) smatra prijedlog nedorađenim: „Dok se dob za mirovinu općenito ne povisi, akademici stariji od 70 godina imali bi još veća mirovinska prava jer su dulje uplaćivali – i u pravilu žive dulje od, recimo, obrtnika.“

Još jedan problem: „Akademici bi mogli tužiti zbog diskriminacije“ ili se „pozvati na zabranu retroaktivnog djelovanja, jer bi im se naknadno zamjerilo obrazovanje, što bi smanjilo ukupnu mirovinu.“

Fenix-magazin/IK

Povezano

SVAKOGA SATA U NJEMAČKOJ SE UGASI 21 TVRTKA! Ovakav crni val nije viđen 20 godina
ZAŠTO TISUĆE LJUDI SATIMA ČEKAJU U REDU NA PLANINI? Poznato izletište pod opsadom, mještani bijesni
NOVA PRAVILA OD 1. SIJEČNJA 2027.: Deutsche Post uvodi promjene za pisma i pakete
GRADONAČELNIK MOSKVE: Ruska prijestolnica suočena s najvećim napadom ukrajinskih dronova
UMRLA VEDRANA RUDAN: U 77. godini „Vedrana je otišla na područje bez signala“
„DUBROVNIK PAMTI“: Grad Dubrovnik šalje Omišu 150.000 eura pomoći