Pariška policija sukobila se s prosvjednicima treću noć zaredom u subotu dok tisuće ljudi marširaju diljem zemlje ogorčene vladinom odlučnošću da povisi dobnu granicu za odlazak u mirovinu bez glasanja u parlamentu.
Zbog rastućih napetosti i štrajkova predsjednik Emmanuel Macron suočava se s najvećim izazovom u svome mandatu od takozvanih prosvjeda “”Žutih prsluka” prije četiri godine.
“Macron, odlazi!” i “Macron će pasti, mi ćemo pobijediti”, izvikivali su prosvjednici na Trgu Italije na jugu Pariza.
Interventna policija upotrijebila je suzavac i sučelila se s pojedincima iz mase te su zapaljene kante za smeće.
Općinske vlasti zabranile su okupljanja na središnjem pariškom Trgu Sloge (Place de la Concorde) i na Elizejskim poljanama u subotu navečer nakon prosvjeda u kojima je tijekom prethodnih dviju noći uhićena 61 osoba.
Televizija BFM prikazala je snimke demonstracija koje se već održavaju u gradovima poput Compiegnea na sjeveru zemlje, Nantesa na zapadu i Saint-Etiennea u središnjoj Francuskoj.
Policija je upotrijebila suzavac i u Bordeauxu na jugozapadu protiv prosvjednika koji su zapalili vatru.
“Nema mjesta nasilju. Parlamentarna demokracija mora se poštovati”, rekao je ministar digitalne tranzicije i telekomunikacija Jean-Noel Barrot za radio Sud.
Savez glavnih francuskih sindikata objavio je da kani nastaviti s mobilizacijom, nastojeći na taj način iznuditi od vlasti zaokret prema promjenama. U cijeloj je zemlji za četvrtak zakazan dan industrijske akcije.
Smeće se gomila na ulicama Pariza pošto su se radnici komunalnog redarstva priključili akciji.
Oko 37 posto operativnog osoblja u naftnim rafinerijama i skladištima TotalEnergiesa, na lokacijama poput Feyzina u jugoistočnoj Francuskoj i Normandiji na sjeveru zemlje, štrajkalo je u subotu, rekao je glasnogovornik tvrtke.
Osam dana prosvjeda diljem zemlje održanih od sredine siječnja, uz mnoge lokalne štrajkove, dosad je proteklo uglavnom mirno, no nemiri u zadnja tri dana podsjećaju na prosvjede Žutih prsluka koji su buknuli krajem 2018. zbog visokih cijena goriva. Ti su prosvjedi natjerali Macrona da napravi zaokret u porezu na ugljik.
Macronova reforma povisila bi dob za odlazak u mirovinu za dvije godine, odnosno na 64 godine, za što vlada tvrdi da je ključno kako se mirovinski sustav ne bi urušio.
Fenix-magazin/SIM/Hina
