Autoceste Federacije BiH potvrdile su u petak da Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), Ured europskog tužitelja (EPPO) i domaća tužiteljstva vode istrage o izgradnji dijela autoceste na koridoru Vc, navodeći kako se radi o slučajevima koji su povezani s prijašnjom upravom.
Prema priopćenju dostavljenom u petak medijima u BiH, navodi se kako je proteklih dana službenicima OLAF-a iz središta kompanije u Mostaru predana dokumentacije koja se odnosi na izgradnju dijela autoceste na Koridoru Vc i postupke javnih nabavki provedenih po međunarodnim procedurama u razdoblju od 2018. do 2022. godine.
Zbog istrage koju je prvo pokrenuo Ured europskog tužitelja (EPPO), Europska investicijska banka je obustavila financiranje izgradnje nekoliko dionica autoceste.
Žele rasvijetliti sve činjenice
Iz Autocesta Federacije BiH pozdravili su istragu OLAF-a navodeći da u potpunosti surađuju s njihovim službenicima.
„Autoceste FBiH od prvog trenutka pružaju potpunu, otvorenu i bezrezervnu suradnju OLAF-u. Na raspolaganje su stavljeni traženi ugovori, aneksi, tehnička i financijska dokumentacija, elektronska komunikacija, kao i pristup informacijskim sustavima kompanije“, stoji u priopćenju.
Izrazili su očekivanje da će postupci koje danas vode OLAF, EPPO, domaća tužiteljstva i druge institucije omogućiti potpuno rasvjetljavanje svih činjenica, procesuiranje svih odgovornih za zloporabe.
Više zanimljivosti: ORONULA, PRLJAVA, NEADEKVATNA: ADAC dao njemačkim odmorištima na autocestama katastrofalnu ocjenu
Aktualna uprava Autocesta Federacije BiH kojoj je na čelu Denis Lasić (HDZ BiH) odbacila je odgovornost za poslove koje su obuhvaćene istragom prije njihova preuzimanja ove kompanije 2023. godine.
Europska investicijska banka prekinula je ranije ove godine financiranje dionice autoceste u središnjoj Bosni duge oko 21 kilometar, zbog čega su tamo radovi nekoliko mjeseci obustavljeni. Na ostalim dijelovima Koridora Vc, uključujući dionice u Hercegovini, gradnja je nastavljena.
Autocesta na paneuropskom koridoru Vc povezuje Budimpeštu, Osijek, Sarajevo i luku Ploče, a za Hrvatsku je važan jer Slavoniju i Jadran povezuje sa srednjom Europom te jača prometni i gospodarski položaj luke Ploče.
Kroz Bosnu i Hercegovinu predviđeno je oko 340 kilometara autoceste, od kojih je do kraja ožujka 2026. izgrađeno i pušteno u promet 148,5 kilometara.
Fenix-magazin/MD/Hina
