Njemačka vlada želi ukloniti dodatna ograničenja primanja za sve zaposlenike koji i dalje rade skraćeno radno vrijeme nakon prijevremenog umirovljenja. Tako se treba suprotstaviti nedostatku kvalificiranih radnika.
Prema pisanju njemačkih medija, za prijevremene umirovljenike od početka 2023. godine više neće biti ograničenja u prihodima, odnosno koliko mogu zaraditi uz mirovinu bez odbitaka. Na sastanku vlade u Mesebergu, savezna vlada odobrila je odgovarajući nacrt zakona ministra rada Hubertusa Heila (SPD).
Službene potvrde još nema. No, Vlada već neko vrijeme radi na reformi sustava prijevremenog umirovljenja. Frankfurter Allgemeine Zeitung je prošlog tjedna izvijestio da će se ukinuti dodatna ograničenja primanja za sve zaposlenike koji nakon prijevremenog umirovljenja još uvijek rade skraćeno radno vrijeme.
Do sada samo 6.300 eura godišnje bez kredita.
– Povezana fleksibilnost u prijelazu iz radnog vijeka u mirovinu može pomoći u suzbijanju postojećeg nedostatka radnika i kvalificiranih radnika, stoji u nacrtu zakona predstavljenom Reutersu.
Prethodno su umirovljenici smjeli raditi nepuno radno vrijeme bez ograničenja samo nakon navršene redovne dobi za odlazak u mirovinu. U slučaju prijevremene mirovine ili mirovine od 63 godine nakon 45 godina doprinosa, dodatni prihodi nisu smjeli prijeći određene granice. U protivnom postoji opasnost od smanjenja ili čak gubitka prava na mirovinu. Prema trenutnoj pravnoj situaciji, od 2023. nadalje samo bi dodatni prihod od 6.300 eura godišnje bio izuzet od odbitka. Za godine od 2020. do 2022. dodatna granica prihoda povećana je na dobrih 46.000 eura godišnje kao dio privremene posebne koronske uredbe.
Predsjednik Udruge poslodavca Rainer Dulger pozdravio je planiranu promjenu i govorio o koraku koji je dugo trebalo učiniti kako bi se više ljudi zadržalo na poslu.
– Sljedeći korak sada mora biti prestanak promicanja prijevremenog umirovljenja, zahtijevao je Dulger.
Kako je prenio “FAZ”, planirano je i povećanje limita za dodatnu zaradu primatelja invalidskih mirovina na dobrih 17.000 eura godišnje.
Fenix-magazin/MD
