Njemački ministar obrane Boris Pistorius obećao je Ukrajini daljnju vojnu pomoć od 1,3 milijarde eura. “To će vam pomoći da se nosite s ruskom agresijom”, rekao je ministar u utorak u Kijevu, prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).
Na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s ukrajinskim kolegom Rustemom Umerovom precizirao je da će Njemačka, među ostalim, poslati više sustava protuzračne obrane Iris-T, protutenkovskih mina i topničkog streljiva od 155 mm.
“Govorimo o još 20.000 granata”, rekao je Pistorius. Njemačka je već sljedeće godine planirala poslati 140.000 projektila tog kalibra u Ukrajinu.
Procjenjuje se da ukrajinska vojska treba 5000 ovih granata dnevno, a povećanje količine isporuka koje je najavio Pistorius odnosi se na 2025. godinu.
Ministar je rekao da nema ništa novo za reći o mogućem slanju krstarećih projektila dugog dometa Taurus, koje Ukrajina traži od Njemačke.
Kancelar Olaf Scholz odlučio je u listopadu ne odobriti slanje Taurusa, koji s dometom od 500 kilometara može gađati ciljeve u Rusiji.
Pistorius je u utorak stigao u svoj drugi posjet Kijevu, rekavši da je prvenstveno došao obećati daljnju potporu Njemačke Ukrajini, koja se već 21 mjesec bori protiv Rusije.
Pistorius je prvi put posjetio Kijev u veljači, manje od tri tjedna nakon što je postao ministar obrane.
Tada je ukrajinskom vodstvu obećao da će Njemačka poslati više od 100 tenkova Leopard nešto starijeg tipa 1A5, koji bi trebali biti isporučeni u fazama, najkasnije u drugom kvartalu 2024. godine.
Pistorius je sada odao počast prosvjednicima koji su prije 10 godina ubijeni na kijevskom trgu Maidan tijekom proeuropskih demonstracija.
Hrabri ljudi, mladi i stari, izašli su na ulice za slobodu, za približavanje Europi i to su platili svojim životima, rekao je Pistorius.
Položio je crvene ruže na improvizirani spomenik poginulima. Demonstracije na Majdanu započele su 21. studenoga 2013. i na kraju su dovele do pada ruskom prijateljskom predsjedniku Viktoru Janukoviču.
Tijekom prosvjeda ubijeno je nekoliko desetaka prosvjednika i 17 policajaca.
Rusija je tada okupirala ukrajinski poluotok Krim, koji je kasnije anektirala. Moskva je potom pružila potporu proruskim separatistima u istočnoj Ukrajini, u regijama Donjecka i Luganska, a u veljači 2022. pokrenula je otvorenu vojnu invaziju na Ukrajinu.
Fenix-magazin/MMD/dpa
