U Njemačkoj gotovo 800.000 zaposlenih osoba prima državnu pomoć uz plaću jer njihova primanja nisu dovoljna za pokrivanje osnovnih životnih troškova. Takve osobe nazivaju se „Aufstockerima“, odnosno radnicima koji nadopunjuju plaću socijalnom pomoći.
Ako zaposlenik ili samozaposlena osoba nema dovoljno prihoda za troškove života, stanovanje i grijanje, može dobiti dodatnu pomoć od nadležnog Jobcentera. Iznos se određuje individualno, ovisno o prihodima, imovini i osobnim potrebama.
Kako se izračunava neoporezivi dio prihoda?
Osnovno pravilo izračuna je jednostavno: ukupne potrebe kućanstva minus prihod koji se uračunava u izračun = iznos dodatne pomoći. Međutim, država ne uračunava cijelu plaću. Dio prihoda ostaje zaštićen kao neoporezivi odnosno neuračunati iznos (Freibetrag), kako bi se rad financijski isplatio.
Za 2026. vrijede različiti pragovi. Od prvih 100 eura prihoda cijeli iznos ostaje zaštićen. Od dijela između 101 i 520 eura ne uračunava se 20 posto, dok se na prihod između 521 i 1.000 eura ne uračunava 30 posto. Za prihode između 1.001 i 1.200 eura vrijedi stopa od 10 posto, odnosno do 1.500 eura ako osoba ima djecu.
Primjer je klasičan posao s prihodom od 538 eura mjesečno. U tom slučaju osoba može zadržati ukupno 189,40 eura bez uračunavanja u osnovicu za pomoć. Preostalih 348,60 eura utječe na iznos državne potpore.
Posebna pravila za umirovljenike i invalide
Posebna pravila vrijede za umirovljenike i osobe s trajno smanjenom radnom sposobnošću. Kod njih se ne primjenjuje osnovni neoporezivi iznos od 100 eura. Umjesto toga, 30 posto prihoda od rada ostaje zaštićeno, ali postoji gornja granica. U 2026. ona iznosi 281,50 eura, što predstavlja polovicu osnovnog iznosa od 563 eura.
Dodatne pogodnosti mogu imati osobe koje imaju najmanje 33 godine staža koji se računa za osnovnu mirovinu, kao i oni koji imaju određene oblike privatne mirovinske štednje.
Važno je i da ne postoji fiksna gornja granica zarade nakon koje je dodatni prihod zabranjen. Sustav funkcionira postupno: što osoba više zarađuje, to se državna pomoć smanjuje. Pravo na pomoć prestaje tek kada vlastiti, nakon dopuštenih odbitaka izračunati prihod u potpunosti pokrije ukupne potrebe osobe, uključujući osnovne životne troškove i stanovanje.
Fenix-magazin/DP/MMD
