Sve izraženija suša u Europi remeti promet, poljoprivredu i proizvodnju energije, dok kritično niske vodostaje glavnih rijeka ograničavaju teretni promet, a dugotrajne vrućine dodatno isušuju tlo na velikom dijelu kontinenta.
Prema istraživanju Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) Europske komisije, situacija sa sušom u većem dijelu Europe ostala je “stabilna i kritična” u srpnju, dok se pogoršala u središnjim i zapadnim područjima, uključujući Francusku, južnu Njemačku, Mađarsku, Austriju, Češku i Slovačku.
Od Rajne i Loire do Pada, Dunava i Tise, dugotrajni nedostatak oborina i uzastopni toplinski valovi doveli su vodostaje rijeka na kritično niske razine, otežavajući isporuku goriva, industrijski prijevoz, navodnjavanje i proizvodnju energije.
Kritična situacija na velikim europskim rijekama
U Njemačkoj, niska vodostaja Rajne ozbiljno ograničava teretni promet na glavnom industrijskom plovnom putu zemlje. Rajna prevozi oko 80 posto tereta u njemačkom riječnom prometu.
U Kaubu u saveznoj zemlji Rajna-Falačka, većina plovila više ne može ploviti sa svojim uobičajenim teretom, što je praktički podijelilo rijeku na sjeverni i južni dio radi prijevoza.
Problemi su pogodili i istočnu Francusku, gdje plovila ne mogu prevoziti uobičajene količine tereta do luke Strasbourg. Tankeri za naftu prevoze oko 350 tona goriva, u usporedbi s više od 1500 tona u normalnim uvjetima.
U sjevernoj Italiji, sliv rijeke Po suočava se s jednom od najtežih kategorija nedostatka vode. Teška suša zabilježena je na gotovo svim mjernim postajama, dok su na nekim lokacijama uvjeti procijenjeni kao ekstremni.
U jednoj od glavnih talijanskih regija za proizvodnju riže, voda za navodnjavanje dodjeljuje se prema fiksnom rasporedu, a procijenjeni poljoprivredni gubici prelaze 100 milijuna eura.
Nizak dotok slatke vode u delti Po omogućio je prodiranje morske vode iz Jadrana uzvodno, što prijeti da vodu u rijeci učini neprikladnom za navodnjavanje.
Teška hidrološka suša pogodila je i Dunav. U Budimpešti je 4. kolovoza razina vode pala na rekordno niskih 14 do 19 centimetara, otkrivši velike dijelove korita rijeke i olupine brodova.
Nizak vodostaj također ugrožava rad mađarske nuklearne elektrane Paks, koja koristi dunavsku vodu za hlađenje i proizvodi oko polovice električne energije u zemlji.
Dugotrajni nedostatak kiše i ekstremne vrućine
Prema znanstvenom izvješću organizacije World Weather Attribution, europsku sušu uzrokovala su dva međusobno povezana čimbenika – dugotrajni nedostatak oborina i ekstremne temperature koje ubrzavaju gubitak vode iz tla, rijeka i vegetacije.
Tijekom zime i ranog proljeća, sustavi visokog tlaka nad sjevernom i srednjom Europom spriječili su oborine s Atlantika da dopru do Njemačke, Poljske, Češke, Slovačke i baltičke regije.
Od travnja se ovaj obrazac proširio prema zapadu, otežavajući kišnim sustavima da dopru do Pirenejskog poluotoka, Francuske i sjeverne Italije. Situacija se dodatno pogoršala u lipnju, kada je vrući zrak s juga Europe donio dugotrajno vedro vrijeme i rekordne temperature.
Suša se tako iz meteorološke suše pretvorila u poljoprivrednu, a zatim u hidrološku, jer su se smanjile razine rijeka, jezera i podzemnih voda.
Znanstvenici izvještavaju da su deficiti vlažnosti tla poput onih zabilježenih 2026. godine sada oko pet puta vjerojatniji u zapadnoj, a čak 11 puta vjerojatniji u istočnoj Europi nego u klimama koje su bile 1,4 stupnja Celzija hladnije.
Ugrožena poljoprivreda i proizvodnja električne energije
Poljoprivreda je među sektorima koji trpe najveće neposredne posljedice. JRC je smanjio prognoze prinosa zimskih usjeva za oko jedan do četiri posto, dok su procjene za kukuruz i suncokret smanjene za šest do sedam posto.
Francuska očekuje jednu od najgorih žetvi kukuruza u posljednjih desetljeća, dok je u Rumunjskoj, prema dostupnim podacima, pogođeno više od milijun hektara usjeva kukuruza.
Niska razina vode istovremeno povećava troškove prijevoza i ugrožava proizvodnju električne energije. Nuklearne i termoelektrane koriste riječnu vodu za hlađenje, dok hidroelektrane ovise o dovoljnoj razini rijeka i akumulacija.
U Francuskoj su tijekom toplinskog vala krajem lipnja tri nuklearna reaktora zatvorena jer je riječna voda bila pretopla ili je protok bio prenizak, dok je još osam reaktora radilo smanjenim kapacitetom.
Prema procjeni Triodos banke, suša i ekstremne vrućine mogle bi smanjiti ekonomski učinak Europske unije za oko jedan posto u 2026. godini, što odgovara gubitku od približno 180 milijardi eura.
Takav gubitak gotovo bi poništio većinu očekivanog gospodarskog rasta EU od 1,1 posto ove godine, dok bi pad produktivnosti radnika uzrokovan samo visokim temperaturama mogao iznositi oko 0,6 posto BDP-a Europske unije.
Fenix-magazin/MMD/Anadolu
