Iako nisu predviđene zakonodavnim planom za 2018., Vlada će u javnu raspravu uskoro poslati izmjene Zakona o hrvatskom državljanstvu koje bi trebale olakšati stjecanje državljanstva potomcima hrvatskih iseljenika.
Tu mogućnost sada imaju samo oni čiji su roditelji ili bake i djedovi imali hrvatsko državljanstvo, a ubuduće će to moći i oni kojima su se iz Hrvatske iselili srodnici u daljem koljenu, ali u uspravnoj lozi, poput pradjedova ili šukundjedova, navodi Moja Hrvatska.
U prethodnoj procjeni učinaka propisa, o kojoj je javno savjetovanje već provedeno, MUP ističe da se radi o dijelu Vladina programa koji predviđa zaustavljanje iseljavanja, afirmaciju hrvatskog iseljeništva i lakše stjecanje državljanstva za pripadnike hrvatskog naroda u inozemstvu.
Cilj je olakšati stjecanje državljanstva skupinama koje su se žalile da, iako su potomci hrvatskih iseljenika i etnički Hrvati, nailaze na niz prepreka žele li se vratiti u Lijepu Našu jer su tek treći ili četvrti naraštaj iseljenika. Od njih se za dobivanje državljanstva traži i poznavanje hrvatskog jezika, na što je u mjerama populacijske politike upozorila i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Pomoćnik ministra unutarnjih poslova Žarko Katić kaže da jezik iseljenicima više neće biti uvjet za državljanstvo. Uz to najavljuje i da će se onima za koje roditelji iseljenici do 18. godine života nisu zatražili upis u knjigu hrvatskih državljana omogućiti da to učine sami nakon stjecanja punoljetnosti.
“Takvu odredbu imaju i neke druge države, gdje je rok između 21. i 24. godine života”, kaže Katić. Primjedbe na ovakva rješenja u javnom savjetovanju iznijela je pučka pravobraniteljica Lora Vidović. Iako ne spori da Hrvatska ima pravo olakšati stjecanje državljanstva etničkim Hrvatima, ona traži da se to učini i u odnosu na neke koji nisu Hrvati ni hrvatski državljani, ali imaju čvrstu poveznicu s Hrvatskom, primjerice ako su dugo živjeli u Hrvatskoj i u nju su se vratili. No, Katić kaže kako je riječ o preširokoj poveznici i kako nije realno očekivati takve izmjene.
Procjenjuje se da u svijetu danas živi gotovo tri milijuna iseljenih Hrvata i njihovih potomaka, samo milijun manje nego što Hrvatska ima stanovnika.
Fenix-magazin/IM/Moja Hrvatska
