Državna burza rada objavila je oko 27 tisuća slobodnih radnih mjesta za koje će se, uz domaće radnike, natjecati i više od 50 tisuća uvoznih, piše u broju od ponedjeljka Večernji list.
U posljednjih pet godina u Hrvatskoj je otvoreno 99.620 novih radnih mjesta, no da bismo se vratili na razinu na kojoj smo bili prije deset godina, trebalo bi ih stvoriti još toliko. Nova radna mjesta koja su stasala zadnjih godina puno govore i o strukturi ekonomije, a prema njima sve su karte bile bačene na sunce i more, odnosno turizam, gdje je raspoređeno gotovo 17 tisuća novih radnih mjesta.
Uz turizam jače su povukli još građevinski sektor te trgovina. Većina novih radnih mjesta bila je namijenjena ljudima s nižom i srednjom stručnom spremom, no među lidere su se provukle i stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti gdje je prošle godine bilo 13 tisuća zaposlenih više nego 2014. godine, odnosno 86 tisuća, navodi dnevnik.
Navedeni podaci pokazuju da se oporavak zaposlenosti u velikoj mjeri temelji na ekspanziji ugostiteljstva i trgovine zbog znatnog povećanja inozemne turističke potražnje.
Čak je i rast zaposlenosti u građevinarstvu velikim dijelom povezan s investicijama u ugostiteljske objekte. Hrvatska se previše oslanja na ugostiteljstvo, odnosno turizam. a premalo razvija izvozno orijentiranu prerađivačku industriju komentirao je za Večernji list analitičar Darko Oračić. koji kao pozitivan primjer spominje Zagrebačku Županiju koja uspješno privlači investitore i povećava zaposlenost, dok Grad Zagreb ne čini gotovo ništa da dobije ulagače premda raspolaže visokoobrazovanom radnom snagom, posebno u tehničkim znanostima.
U odnosu na 2014. Zagreb je u pet godina povećao broj zaposlenih samo četiri posto, za razliku od Zagrebačke županije, koja je u plusu 14 posto.
Zagreb neugodno iznenađuje i po brzini zapošljavanja nakon dolaska na burzu. Unutar šest mjeseci od prijave na burzu u Zagrebu se lani zaposlilo samo 40 posto nezaposlenih, dok je u najboljoj Dubrovačko-neretvanskoj 55 posto prijavljenih na burzu našlo posao u pola godine.
Jadranske županije nude više poslova od kontinentalnih, no analitičar HGK Zvonimir Savić dodaje da je rast robnog izvoza diktirao pozitivne trendove zaposlenosti u prerađivačkoj industriji, koja je proizvela 10 tisuća novih radnih mjesta.
Savić za Večernji list podsjeća da je domaća potrošnja, u najvećoj mjeri sastavljena od potrošnje stanovništva i bruto investicija, u 2018. bila i dalje realno oko 7 posto manja nego u 2008. godini.
Fenix-magazin/MD/Hina
