Subvencije za javni prijevoz i obaranje poreza na gorivo u Njemačkoj dale su rezultat i inflacija usporava drugi mjesec uzastopno, ali nadalje se čvrsto drži na daleko iznad sedam posto godišnje, priopćio je u srijedu njemački zavod za statistiku, piše dpa.
Srpanjska međugodišnja stopa inflacije bila je, u skladu s ranijim procjenama, na 7,5 posto, poslije 7,6 u lipnju i 7,9 posto u svibnju. Srpanjske maloprodajne cijene bile su za 0.9 posto iznad lipanjskih.
Njemačka vlada pokušava zauzdati cijene raznim intervencijama, uključujući subvencije za takozvanu kartu od devet eura za javni prijevoz i smanjenje trošarine na benzin od početka lipnja. Uz to, potrošači više ne plaćaju porez za razvoj zelene energije.
Tim mjerama vlada pokušava rasteretiti stanovništvo od podivljalih cijena. Inflacija – stopa poskupljenja u maloprodaji – erodira kupovnu moć potrošača. Posebno oni sa slabijim primanjima mučno pokrivaju rastuće neizbježne troškove, na primjer za struju i hranu.
Posjeta benzinskoj pumpi je u srpnju koštala 23 posto više nego 12 mjeseci ranije, a struja je u istom roku poskupjela za 18 posto. Lož ulje je, pak, sa 102,6 posto poskupjelo više nego dvostruko.
Hrana je skuplja peti mjesec zaredom, a srpanjska međugodišnja stopa bila je 14,8 posto, navode statističari.
Ekonomisti ocijenjuju da će snažan rast cijena, nezabilježen u Republici Njemačkoj, trajati još mjesecima. Usporediva, ali ipak slabija inflacija na zimu 1973-74. ispratila je prvu naftnu krizu.
Europska središnja banka načelno nastoji da stopu inflacije u zoni eura zadrži na do dva posto.
Kriza uskih grla u svjetskoj trgovini od prošle godine i, posebno, ukrajinski rat od veljače su, međutim, izazvali snažan val poskupljenja koji se preliva na potrošače.
Povećanje plaće pokriva dio erozije kupovne moći, ali to na kraju godine znači i veću poreznu obavezu.
Vlada to želi izbjeći, pa je ministar financija Christian Lindner, isto u srijedu, predstavio program rasterećenja obveznika reformom poreznih razreda, povećanjem dječjeg dodatka i drugim mjerama u sljedeće dvije godine.
Benefiti bi na računima posebno ugroženih 48 milijuna poreznih obveznika u sljedeće dvije godine trebalo da ostave više od 10 milijardi eura, rekao je ministar.
Fenix-magazin/SČ/dpa
