Bilo u ugostiteljstvu ili trgovini – milijuni ljudi u Njemačkoj rade na tzv. minijobovima.
Model se na prvi pogled čini privlačnim: nekoliko sati rada, malo papirologije, a bruto je gotovo jednako netu. No ta prividna jednostavnost ima svoju cijenu. Umjesto da vode prema redovnom zaposlenju, minijobovi mnoge guraju u slijepu ulicu. Sindikati to pozdravljaju, poslodavci upozoravaju a posebno su pogođene žene. Zašto je taj model sporan i što bi njegovo ukidanje značilo za milijune ljudi?
Minijobovi – popularan, ali problematičan koncept
Tko trenutno zarađuje manje od 556 eura mjesečno, ne plaća doprinos za osiguranje od nezaposlenosti i može se osloboditi plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje. Također, tzv. minijoberi nisu obvezni plaćati zdravstveno i osiguranje za njegu. Poslodavci za njih plaćaju samo male paušalne doprinose i poreze.
U Njemačkoj je oko sedam milijuna ljudi zaposleno u takvim oblicima rada – većinom u trgovini i ugostiteljstvu, često u malim poduzećima.
Istraživanja pokazuju: Minijobovi potiču pogrešne poticaje
Najnovija istraživanja pokazuju da „ljudi doduše rade u minijobovima, ali rijetko prelaze u redovno zaposlenje, već ostaju zaglavljeni u takvom obliku rada“. Tržište rada se u međuvremenu prilagodilo minijobovima – redovna radna mjesta se zato manje otvaraju, a neka su čak ukinuta. Time država gubi prihode, a radnici su slabije socijalno zaštićeni.
U Njemačkoj dakle radi oko sedam milijuna minijobera. Mnogi od njih zapravo bi trebali dobivati više novca nego što primaju, pa upravo kod njih često dolazi do kršenja zakona o minimalnoj plaći, bilo namjerno ili slučajno.
Žene posebno pogođene
Prema riječima predsjednika sindikata Verdi, Franka Wernekea, minijobovi pridonose siromaštvu u starosti i osobito žene vode u profesionalnu slijepu ulicu.
Razlog, prema istraživaču tržišta rada Matthiasu Collischonu, leži ponajprije u poreznom sustavu zajedničkog oporezivanja bračnih parova (Ehegattensplitting). Za udane žene se, naime, ne isplati prelaziti granicu minijoba, jer bi tada plaćale višu stopu poreza na ukupni obiteljski dohodak.
Zamjenica predsjednice kluba zastupnika SPD-a, Dagmar Schmidt, smatra da minijobovi smiju biti iznimka, primjerice za učenike i studente. Njezina stranka podržava inicijativu političara Unije i zalaže se za obvezno socijalno osiguranje od prvog zarađenog eura.
Poslodavci protiv ukidanja
U međuvremenu, strukovne udruge gledaju kritično na mogućnost ukidanja minijobova.
Sandra Warden, direktorica Udruge hotelijera i ugostitelja Njemačke (Dehoga), za ZDFheute ističe da se minijobovi u ugostiteljstvu ne mogu ukinuti:
„Samo tako uspijevamo pokriti potrebe tijekom rubnih radnih vremena, događanja, proslava i sezonskih vrhunaca potražnje.“
I Stefan Genth, glavni direktor Njemačkog trgovačkog udruženja (Handelsverband Deutschland), naglašava:
„Minijoberi su za maloprodaju nezamjenjivi.“
Dvadeset godina nakon uvođenja, pokazuje se da su minijobovi trebali olakšati ulazak u redovno zaposlenje, ali često postižu suprotan učinak.
Prema mišljenju stručnjaka za tržište rada Collischona, osim potpunog ukidanja, rješenje bi moglo biti ograničavanje minijobova na određene skupine, poput studenata i umirovljenika.
Fenix-magazin/DP/MMD
